Poslovne vijesti - Hrvatska

Lokalne vlasti potrošile 29 posto proračuna na plaće

Lokalna država i ove je godine nakon šest mjeseci imala suficit proračuna, koji se kreće oko milijardu kuna, a ulazak u crvenu zonu izbjegnut je uz transfere iz središnjeg proračuna te rezanja socijalnih naknada i subvencija gospodarstvu.

Prihodi lokalnih jedinica iznosili su ukupno 7,21 milijardu kuna u prvoj polovini godine, što predstavlja pad od 200 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za manjak su prije svega odgovorni porezi, pri čemu je najviše zamijećen podbačaj najizdašnijeg poreznog oblika - poreza na dohodak. Prikupljeno je 3,93 milijarde kuna na ime tog poreza, što je 6 posto manje no lani. Porez na dohodak dijeli se između lokalne i središnje kase, pri čemu nižoj razini vlasti pripada veći dio kolača.

Zato je interesantno da porez na dohodak u državnom proračunu u istom razdoblju raste, odnosno njime je prikupljeno tridesetak milijuna kuna više no lani - oko 520 milijuna kuna u prvih šest mjeseci godine. Također, može se očekivati rast prihoda s obzirom na povećanu razinu sezonskog zapošljavanja ovog proljeća. Kolika je neiskorištenost imovine lokalne države, pokazuje podatak o prihodima prikupljenima korištenjem nekretnina, plaža i svekolike imovine, gdje se na razini cijele godine skupilo jedva 410 milijuna kuna, i to uglavnom od zakupnina i koncesija, od kojih se u proračune svih gradova i općina u Hrvatskoj slilo tek 387 milijuna kuna.

To je i povećanje u odnosu na 2010. za petnaestak milijuna kuna, ali ako u obzir uzmemo samo stambeni fond u vlasništvu gradova i općina, možemo zaključiti da potencijal korištenja imovine u glavnini ostaje neostvaren. Možda bi lokalne vlasti bolje upotrebljavale imovinu kada bi im država zatvorila 'pipu'. Naime, i ove je godine država u obliku pomoći proračune gradova i općina napunila s ukupno 1,12 milijardi kuna. Bez pomoći neke bi jedinice zasigurno bankrotirale, a i zajednička blagajna cijele lokalne uprave otišla bi u crveno. Značajne prihode jedinice ostvaruju i od naplate raznih taksi i administrativnih usluga, koje su im u šest mjeseci donijele 1,21 milijardu kuna.

Smanjenje rashoda s druge strane bilance zahvatilo je sve osim zaposlenika lokalnih vlasti. Iako treba priznati da se troškovi nisu značajno smanjili pa su ostali oko 6,23 milijarde kuna, zaposlenicima sektora isplatilo se 29 posto, odnosno 1,8 milijardi kuna, za plaće i doprinose. Čak se i pomoć zaposlenicima povećala 24 posto na 17,1 milijun kuna. S obzirom na to da se negdje moralo rezati, nastradali su najugroženiji i gospodarstvo.

Naime, naknade za socijalnu pomoć rezane su 6 posto na 288 milijuna kuna. I dok se na socijalnim davanjima rezalo skromno, gospodarstvenici, pa čak i oni vezani uz javni sektor osjetili su na svojim leđima recesijske škare. Tako su subvencije gospodarstvu pale sa 636 na 513 milijuna kuna, odnosno gotovo 20 posto. Jedan je trend ipak zadržan, a to je da većinu subvencija pokupe tvrtke iz javnog sektora. Njima je dodijeljeno 446 milijuna kuna subvencija, što je osjetno niže od lanjskih 532 milijuna kuna subvencija iz proračuna.

Neto nefinancijska imovina lokalne države krajem lipnja iznosila je 713 milijuna kuna. Riječ je tu o novostečenim zgradama, stanovima, opremi ili zemljištima.

Time je vrijednost imovine pala 30 posto u godinu dana, a najbolji primjer su novostečene zgrade. Naime, lani je lokalna zajednica kroz stjecanje zgrada povećala neto imovinu za milijardu kuna, dok je ove godine plasirano tek 600 milijuna kuna. Prodaja nekretnina ostala je na istoj razini kao i 2010. kada je prodano oko 60 milijuna kuna vrijednih zgrada i građevina u vlasništvu gradova i općina.